SBERBANK BH UDVOSTRUČILA RAST TRŽIŠTA KREDITIRANJA JAVNIH PREDUZEĆA

Business Magazine 30.04.2021.

Kako su u periodu pandemije sačuvali vlastitu, ali i stabilnost svojih klijenata, koje su nove usluge i servise ponudili tržištu, kako su mijenjali vlastiti koncept rada i poslovanja u hodu, šta treba bankarskom sektoru u Bosni i Hercegovini kako bi se dalje razvijao za Business Magazine govori Jasmin Spahić, predsjednik Uprave Sberbank BH.

Da vrijeme ekonomske krize koju je sa sobom donijela pandemija COVID-19 može biti šansa za razvoj, nove koncepte poslovanja, inovativan pristup klijentima i tržištu pokazuju i rezultati koje u prošloj 2020. godini ostvarila Sberbank BH. Kako su u periodu pandemije sačuvali vlastitu, ali i stabilnost svojih klijenata, koje su nove usluge i servise ponudili tržištu, kako su mijenjali vlastiti koncept rada i poslovanja u hodu, šta treba bankarskom sektoru u Bosni i Hercegovini kako bi se dalje razvijao za Business Magazine govori Jasmin Spahić, predsjednik Uprave Sberbank BH.

BM: Kakvi su poslovni rezultati Sberbank BH u 2020. godini? Kako i u kojoj mjeri je na rezultate uticala pandemija COVID-19?

SPAHIĆ: Cjelokupna situacija sa pandemijom CO - VID-19 se može posmatrati i kao svojevrstan test otpornosti, tokom kojeg se definitivno potvrdilo da je bankarski sektor u Bosni i Hercegovini stabilan i dobro regulisan. Dokazano je da sistem besprijekorno funkcioniše te da su banke čvrst oslonac ekonomiji i građanima. Sberbank BH, kao dio tog sistema suvereno je zadržala poziciju samoodržive, visoko likvidne i visoko kapitalizirane institucije, sposobne odgovoriti na mnogo veće rizike nego što je ova pandemija. Tržišni udjeli Sberbank BH u kreditima su ostali stabilni. Značajan rast ostvarili smo u segmentu kreditiranja javnih preduzeća. Naš doprinos u rastu tržišta javnih preduzeća bio je gotovo 50 posto. To je odličan rezultat, koji doslovno znači da bi rast kreditiranja u segmentu javnih preduzeća iznosio četiri, a uz podršku Sberbank BH iznosi osam posto na nivou cijelog tržišta. Posljedica je to čvrstog opredjejljenja da podržimo ekonomiju BiH i velike, infrastrukturne projekte. U ovom izrazito nestabilnom, vremenu smo uspjeli poboljšati kvalitetu kreditnog portofolija pa je udio loših kredita smanjen sa 5,3 na 4,6 posto, što je značajno niže u odnosu na prosjek tržišta. Depoziti građana i privrede su tokom cijele prošle godine bilježili rast. Za nas u Sberbank BH to je značilo da se aktivnije bavimo i upravljamo, rekao bih, značajnim viškovima likvidnosti. Taj trend je nastavljen i u ovoj godini. Štednja građana i privrede, kao i depoziti generalno rastu. Naš najveći doprinos u prethodnoj godini ogledao se u bezrezervnoj spremnosti da olakšamo svim našim ugroženim klijentima servisiranje njihovih obaveza. Sberbank BH je u jeku pandemije imala više od 200 miliona KM kreditnog portfolija na kojeg smo aplicirali različite mjere koja su propisala regulatorna tijela u BiH tzv. program moratorija kako za stanovništvo, tako i za privredu. Radi se o velikom poslu koji se trebao uraditi u što kraćem vremenu. To smo uradili zahvaljujući predanom radu naših zaposlenika. Ono po čemu ćemo sigurno pamtiti prošlu godinu, jeste da smo zabilježili značajan porast indeksa zadovoljstva naših klijenata. Prema tim rezultatima Sberbank BH je lider u kvalitetu servisa i banka sa najboljim rezultatima mjerenim stopom zadovoljstva klijenata.

BM: Da li su i kako mjere koje su propisale entitetske agencije za bankarstvo poput moratorija i sl. pomogle bankama i klijentima? Kakva su Vaša iskustva?

SPAHIĆ: BiH je izabrala je ispravan model moratorija. Godinu dana kasnije možemo konstatovati da su te mjere dale značajan efekat na održavanju stabilnosti kompletnog sektora. Mjere koje su propisane pomogle su bankama, ali i klijentima. Rezultate ovih mjera ćemo vidjeti u narednim godinama, ali kako god očuvale su stabilnost, pomogle i bankama i klijentima da pronađu najbolji modalitet servisiranja obaveza.

BM: Kažete da ćemo rezultate mjera vidjeti u narednim godinama. U kom smislu?

SPAHIĆ: Ekonomske posljedice pandemije su različito djelovale na različite industrije. Danas imamo industrije koje su snažno pogođene i trpe značajne gubitke. Imamo i one koje su već pokazale značajan oporavak. Još uvijek je nezahvalno procijeniti koliko duboko i koliko dugo će se osjećati efekti ovoga stanja.

BM: Kakve ste pouke izvukli iz krize izazvane pandemijom COVID-19 kada je u pitanju budući rad i poslovanje Sberbank BH?

SPAHIĆ: Mi se ne suočavamo samo sa pandemijom COVID-19. Suočavamo se i sa pandemijom nesigurnosti, nepovjerenja. Strah je taj koji sputava kreditni rast, a optimizam ga potiče. Najveći izazov će biti kako angažovati akumilirani kreditni potencijal. Banke imaju mehanizme za progresivniji doprinos jačanju ekonomije. Bankama su uvijek interesantni veliki infrastrukturni projekti poput onih u oblasti energije ili cestovne infrastrukture. Duboko vjerujem, da uz dobru koordinaciju sa vladama u BiH ovaj potencijal može biti iskorišten kako bi se napravio već dugo potreban zamah. Međutim, koliko god ova situacija bila teška, jer je primarno sačuvati živote, pandemija nas je natjerala da brže prihvatimo neke nove obrasce ponašanja. Ovoga puta to nisu morali uraditi vlasnici, uprave, konsultanti, već trenutna situacija koja je natjerala sve da razmišljamo o gradnji nekih novih strategija. U tim novim strategijama dominantnu ulogu imaju digitalizacija i rad na daljinu.

BM: Pandemija COVID-19 uticala je da se značajan dio poslovanja u bankarskom sektoru prenese u digitalni svijet. Koje online proizvode i usluge je Sberbank BH realizirala i ponudila klijentima u protekloj godini?

SPAHIĆ: Moram reći da nikada više nismo radili. U ovim ekstremno teškim uslovima napravili smo najviše iskoraka, još od vremena kada je Sberbank došla u BiH. Pustili smo u rad potpuno novu mobilnu aplikaciju, potpuno je promijenjen dizajn i uveli nove servise. Prva smo banka u BiH koja je uvela plaćanje putem QR coda. To smo uradili sa najvećim bh. trgovcem, našim partnerima u Bingu. Pustili smo mTransfer servis, koji je dosta interesantan, jer omogućava klijentima da urade plaćanje, bez da utipkaju broj računa. Dovoljno je da osobu kojoj želite poslati novac izaberete u svome imeniku. mTransfer je, ustvari, slanje novca iz imenika. Takvi servisi postoje u inostranstvu, ali nisu postojali u BiH.

BM: I da nije bilo pandemije COVID-19 vjerovatno bismo još čekali takav servis?

SPAHIĆ: Koronavirus je ubrzala naša razmišljanja o tome kako i koje servise možemo implementirati na bh. tržištu, a koji ranije nisu postojali. Tokom 2020. godine broj elektronskih bankovnih naloga u Sberbank BH premašio broj običnih, papirnih naloga. Mislimo da se ni to ne bi tako brzo desilo da nije bilo koronavirusa. Kada je u pitanju rad na daljinu, situaciju u kojoj je značajan dio zaposlenika radio od kuće, iskoristili smo na način da potpuno preuredimo radna mjesta u centrali Sberbank BH.

BM: Nova sistematizacija?

SPAHIĆ: Ne, fizički smo preuredili naše prostorije. Angažirali smo arhitekte i druge dobavljače sa kojima smo razvili koncept, po mnogo čemu jednistven u BiH. Radi se o smart office konceptu koji implementira ne samo moderno radno mjesto, već i podstiče novu vrstu komunkacije, digitalnu komunikaciju, istovremeno transformišući procese na način da se komunikacijski kanali i alati međusobno kolaboriraju. Kada smo dolazili na tržište BiH 2013. godine, naš koncept oglašavanja je bio praćen porukom da se klijenti kada dođu u poslovnicu Sberbank BH trebaju i moraju osjećati kao kod kuće. A sa ovim novim konceptom naših poslovnih prostora, želimo omogućiti našim zaposlenicima da se i oni osjećaju kao kod svoje kuće. Htjeli smo da rad od kuće ili rad iz banke, zaposlenik gotovo ne osjeti. Nesporno je da će jedan dio zaposlenika trajno raditi od kuće, ali oni koji će raditi u kancelariji, od trenutka kada dođu u Banku, taj dio udobnosti i opuštenosti kućne atmosfere smo implementirali u naše prostorije. Prvi smo koji smo implementirali taj projekat unutar Grupacije, tako da će naš pilot projekt, poslužiti kao primjer i drugim članicama Sberbank Grupacije.

BM: Sberbank BH je do sada dobrim dijelom svoga poslovanja usmjerena na podršku malim i srednjim preduzećima u BiH. Prošle godine ste taj segment rada proširili i na javna preduzeća?

SPAHIĆ: Formirani smo i građeni da budemo univerzalna banka, da budemo blizu svim segmentima naših klijenata. U našim strateškim odrednicama nemamo fokus ni prema jednom od segmenata tržišta. Podjednako smo fokusirani na rast malih, srednjih i velikih preduzeća. U proteklom periodu imali smo želju da mala i srednja preduzeća budu u našem fokusu, iz prostog razloga što oni čine okosnicu daljeg razvoja. Nije se tu ništa promijenilo ni danas. Snažno podržavamo mala, srednja i velika preduzeća. Kada je riječ o podršci javnim preduzećima, htjeli smo napraviti iskorak i dokazati tržištu da želimo i da smo spremni, da imamo kapacitete podržati najzahtjevnije i najveće infrastrukturne projekte u ovoj zemlji.

BM: Da li ste kreirali neke nove proizvode namijenjene privredi u ovom periodu?

SPAHIĆ: Sberbank BH ima potpisan sporazum sa Garantnim fondom Federacije BiH. I u ovom segmentu smo željeli olakšati poslovanje sa Bankom. Uveli smo nove servise. Jedan od servisa je takozvani ATS. Radi se o mašinama na kojima se može uraditi polog pazara u real time. Na ovaj način smo željeli olakšati malim i srednjim preduzećima upravljanje gotovinom u periodu kada je radno vrijeme poslovnica bilo skraćeno. Još jedan naš servis koji smo pokrenuli u ovom periodu također je namijenjen privredi. Prvi u BiH smo pustili tzv. elektronske garancije. Kroz ovaj servis, klijenti putem internet bankarstva mogu aplicirati i dobiti garancije bez dolaska u Banku, što je značajno ubrzalo procese za naše klijente.Što se tiče naše finansijske podrške privredi, ona će i dalje ostati nepromijenjena. Ono što nama svima nedostaje je izostanak velikih projekata.

BM: Prošle godine je Sberbank po drugi put proglašena najinovativnijom bankom u Srednjoj i Istočnoj Evropi. Hoće li se trend inovativnog pristupa tržištu nastaviti i šta u tom segmentu možemo očekivati u narednom periodu u BiH?

SPAHIĆ: Sberbank BH će status jedne od najinovativnijih i digitalno najnaprednijih banaka u BiH nastojati sačuvati i u ovoj godini. To ćemo osigurati plasiranjem na tržište proizvoda koji kod nas još nisu viđeni. To smo radili prethodnih, a to ćemo nastaviti raditi ove i svih narednih godina. U ovome trenutku ne bih otkrivao o kojim proizvodima i servisima se radi, ali sam siguran da će kao i prethodni biti prihvaćeni od strane naših klijenata. Sretan sam da imamo mladu ekipu ljudi željnih dokazivanja. U tom smislu želimo nastaviti graditi koncept inovativne banke, ali i tehnološki napredne kompanije.

BM: U odnosu na okruženje BiH ima najveći broj banaka (kada se uzme u obzir veličina tržišta) koje uglavnom uspješno rade. Imamo li previše banaka u BiH?

SPAHIĆ: Imamo. Mislim da će u narednom broju doći do konsolidacije banaka, da je ovaj broj banaka za ovaj nivo tržišta prevelik. Konsolidacija bankarskog sektora je neizbježna i sigurno će se desiti, a pandemija COVID-19 je samo učvrstila tu neminovnost.

Za viši stepen digitalnog bankarstva mora  se poboljšati zakonski okvir

BM: Bankarski sektor u BiH je i u periodu pandemije pokazao se kao vrlo stabilan. Kako zadržati njegovu stabilnost?

SPAHIĆ: Bankarski sektor u BiH će ostati stabilan i u narednom periodu. Suočit će se sa određenim izazovima u ovoj godini, kao što je pad prihoda od kamata i naknada, što je posljedica općeg stanja. Paralelno sa time, banke neće moći uraditi puno u dijelu koji se odnosi na optimizaciju troškova. Ono što nama nedostaje, gdje jako puno kasnimo u odnosu na zemlje regiona, a da ne govorimo o razvijenim zemljama, jeste zakonski okvir koji će bankama omogućiti daleko veću integraciju digitalnog bankarstva na tržištu BiH. Već sada značajno zaostajemo, ali vjerujem da će naše vlasti imati dovoljno mudrosti, htijenja i razumijevanja da promijene taj status quo i da tržište BiH neće biti izuzetak u smislu proširenja zakonskog okvira za širu primjenu digitalnog bankarstva. Za nas u bankarskom sektoru je to od ključnog značaja. Veća ekspanzija digitalnih kanala uz postojeći zakonski okvir nije moguća.